Eksplozija baterije 9v

Eksplozija se izra¾ava kao velika reakcija oksidacije ili razgradnje, koja se sastoji u velikom izgaranju zapaljivih plinova, para, zapaljivih tekuæina ili pra¹ina ili vlakana u sferi, ¹to uzrokuje poveæanje temperature ili tlaka uz udarni val i akustièki uèinak.

Eksplozija je zauzeta u ispravno definiranim uvjetima, i kada je koncentracija zapaljivog goriva u dobro definiranom rasponu, koji se naziva granica eksplozije. Koncentracija zapaljivog u moguænosti eksplozivnog odjeljka neæe uzrokovati eksploziju. Da bi se stvorila eksplozija, preporuèa se odreðena energija, èiji pokretaè mogu biti elementi kao ¹to su iskre koje su se pojavile tijekom rada strojeva i elektriène konstrukcije, a elementi instalacije se zagrijavaju na mnogo vi¹u temperaturu, atmosferske i elektrostatske pra¾njenja. Ta se energija naziva mala energija paljenja i naziva se daleko niskom energijom kondenzatora u elektriènom polju, èije rje¹enje mo¾e zapaliti smjesu i ¹irenje plamena pod specifiènim uvjetima ispitivanja. Sigurnosni ureðaji za eksploziju su alati otporni na eksploziju koji su namijenjeni za rad na udaljenosti posebno izlo¾enoj riziku od eksplozije.

Fresh FingersFresh Fingers - Pionirski kompleks za sportašicu i nokte!

Vrijednost najmanje energije paljenja je parametar koji omoguæuje analizu opasnosti od eksplozije, koja nastaje iz izvora u regiji, kao ¹to su elektriène, elektrostatièke iskre, iskre, koje potjeèu iz kapacitivnih ili induktivnih elektriènih krugova, kao i mehanièke iskre.

Gorivo mora doæi u kontakt s oksidantom, a za poèetak sagorijevanja je potrebno sredstvo za pokretanje. Jo¹ je gore da se pokrene eksplozija pra¹ine nego eksplozija plina. Plin je zbog difuzije spontano povezan sa sadr¾ajem, a potrebno je mehanièko mije¹anje kako bi se stvorio oblak pra¹ine. Minimiziranje prostora eksplozije pogoduje nasilju eksplozije, au uspjehu moljaca smatra se prirodnim èimbenikom njegovog stvaranja. Meðu plinovima, oksidanti su vjerojatno kisik, npr. Fluor. Tekuæine koje su oksidanti ukljuèuju perklorna kiselina, vodikov peroksid i meðu krutim tvarima su: amonijev nitrat, metalni oksidi. Goriva su, prije svega, sve tekuæine, plinovi, ali i krute tvari.